Šume u HNK bez zakonskog okvira: "U privatizaciji se prodaje državna imovina"

Tragedija koja je pogodila Jablanicu , kada su poplave i odroni odnijeli živote i pričinili ogromnu materijalnu štetu, otvorila je brojna pitanja, među njima i ono o stanju šuma i načinu upravljanja ovim prirodnim resursom. Dok se saniraju posljedice, među stanovništvom ostaje pitanje da li je sve moglo biti drugačije.

„Ljudi rade, sijeku gdje hoće i kako hoće, vidjeli ste kako se sve odrazilo ovdje u Donjoj Jablanicu, ima i tog uzroka i Božje volje, al te šuma se sječe gdje se stigne, pošumljava se rijetko ili nikako, požara bude, puno šume izgori, ne sadi se ništa, nek se kamen zakoluta nema ga šta zaustaviti, a ne ova sila što se nama desila“, rekao je Mumin Macić, iz Donje Jablanice.

I dok šume nestaju, zakon stoji u nacrtu. No, pitanje šumarstva nije samo pitanje privrede, nego i sigurnosti građana, poručuju aktivisti.

„Dobivamo strašne informacije s terena, da jednostavno stanje više nije održivo. Od poplava, požara, nelegalnih siječa, nerealiziranih planova, to se toliko nagomilalo, da vidjeli smo s posljednjim zbivanjima život ljudi biva ugrožen. Šumarstvo nije samo privredna djelatnost, govorimo i o šumama koje kroz opšte korisne funkcije štite život ljudi i postalo je životno pitanje“, kazala je Lejla Kusturica iz Fondacije ACT.

Prema navodima Transparency Internationala, šume u Bosni i Hercegovini više nisu samo ekološko pitanje, sve više postaju i prostor potencijalnih korupcijskih rizika. Iz ove organizacije ističu da su uspostavili proces dugoročnog i sistemskog praćenja upravljanja šumama u BiH, te da su preliminarni nalazi tog monitoringa zabrinjavajući.

„Politička povezanost, odnosno zarobljenost sektora šumarstva, kada bismo uzeli deset direktora šumskih preduzeća ili gazdinstava kod devet od tih osoba bismo otkrili nedvosmislenu političku povezanost u smislu ili da su bili kandidati na prethodna tri izborna ciklusa ili su aktivne kao izvršne osobe u političkim strankama“, naveo je Aleksa Vučen iz Transparencya.

Skreću pažnju i na drastičnu neefikasnost ovog sektora, koji zapošljava više od 9.000 ljudi u cijeloj BiH. Iako šume generiraju značajan ekonomski potencijal, iz njega se ostvaruje daleko manji profit nego što bi trebao. Na području HNK šumama upravljaju tri preduzeća. Iako imaju odgovornost za održivo upravljanje, ističu da im najveću prepreku u nesmetanom radu predstavlja dugogodišnji izostanak zakona o šumama.

„Potrošio sam pola miliona KM dokazujući na sudovima da je šuma državna i da je činjenica da mi je ustavni sud odbio upis države kao vlasnika šume, jer su šume upisane na poduzeća, prije svega šume Herceg-Bosne u privatizaciji se prodaje državna imovina“, ukazao je Trpimir Jelić, direktor JP Šume HNK.

A odgovorno upravljanje prirodnim resursima više nije pitanje izbora, nego nužnosti poručuju stručnjaci.

Više u prilogu Đenane Kaminić Puce.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad